Tragom starih fotografija: Kuća Vasiljevića

Fotografija je snimljena prije Drugog svjetskog rata.
Ova kuća na Jaliji u centaru grada, jedan je od simbola arhitekture glavne ulice u Visokom.
Vasiljevići su nekada posjedovali cijeli kvart kuća. A ostala im je samo ova. Njihova zdanja su bila u pravogaoniku omeđenim današnjom Matrakčijinom i dijelovima ulica Alije Izetbegovića i Braće Zečevića.
U atraktivnom prizemlju od vajkada su bili poslovni prostori. Iz vremena ove fotografije to su bili Bankarski zavod (banka) i prodavnica mješovite robe sa pekarom u vlasništvu Vasiljevića.
Kasnije su tu locirani: birtija Vasiljević, pekara (državna), kafana penzionera, brijačnica (na uglu), KTK prodavnica obuće i konfekcije…
Danas su tu prodavnice tekstilne robe.
Nakon Drugog svjetskog rata, Zakonom o nacinalizaciji svi ovi poslovni prostori (a i danas) su na korištenju ”države”. Tako, najamninu ubire Opština (Grad), sve do budućeg ”novog zakona”.
Interesantno je koliko su ”države” oštetile, Vasiljeviće.
Od ”oduzimanja” ovih poslovnih prostora prošlo je 75 godina ili 900 mjeseci.
Ako su uzme po današnjoj vrijednosti da je ovoj porodici ”nanijeta šteta” u ubiranju kirije po 1000 eura mjesečno, ispadne vrtoglavih 900 hiljada eura. Eto, toliko je visočka Opština (država) profitirala samo u ovom slučaju. Ovih primjera je bezbroj u ex Jugoslaviji. Matematika je čudo.
Izvor:visoko.co.ba
Beogradska ‘Politika’ o Visokom: Bosanska piramida oaza za Novaka Đokovića
Novak Đoković je u posljednjih nekoliko mjeseci dva puta posjetio Bosnu i Hercegovinu. U pauzama između profesionalni obaveza, turnira, treninka, najprije s roditeljima sredinom jula, nedavno i sa suprugom Jelenom, obilazio je lokalitet Arheološkog parka Bosanska piramida sunca u blizini grada Visoko.
Gotovo da nema medijske kuće s Balkana koja nije usmjerila svoje reflektore na ove dvije posjete, pogotovo nedavnu. Bilježio se svaki detalj: kada je sletio u Sarajevo, ubrzo nakon učestvovanja u finalu Roland Garrosa, gdje nije uspio da osvoji novu grand slam titulu, koliko se zadržao u gradu na Miljacki, pa do toga da je prilikom odlaska iz arheološkog parka poklonio reket upravniku ovog kompleksa Semiru Osmanagiću.
Čitaoci tekstova s portala i gledaoci video-izvještaja nisu ostali uskraćeni ni za podatak da je domaćin u Visokom, Semir Osmanagić, intrigantna ličnost koja je posljednjih 15 godina, također, često u medijskom fokusu, poznatom gostu na rastanku poklonio svoj rendžerski šešir.
A šta je bila ‘pozivnica’ za dolazak ne samo prvog reketa u Varoš na putu Doboj – Sarajevo, u Zeničko-dobojskoj županiji, već turista iz regiona, a prema riječima pokretača kompleksa Semira Osmanagića, iz čitavog svijeta?
Ponajviše njegova tvrdnja da se na okolnim planinama, poput Visočice, nalaze ostaci drevnih piramida koje su izgradili stari narodi. Tvrdi čak da su starije od egipatskih ili piramida s drugih meridijana, koje je zvanična nauka priznala kao autentične dokaze drevnih civilizacija, poput onih u Južnoj Americi.

S druge strane, njegove tvrdnje zvanična nauka ne potvrđuje. I dalje čvrsto stoji na stanovištu da je piramidalni oblik brda jednostavan rezultat prirodne geološke forme.
Novak Đoković je obišao sve tačke lokaliteta, vidikovac, tunele, park, muzej, ali je sam u zabilježenom razgovoru s Osmanagićem rekao ‘da ne bi stručno pričao o tome da to ostavlja domaćinu kao i da je oduševljen ljepotom, gostoprimstvom i da svako može da dođe da se lično uvjeri’. Interesantno je da prvi reket svijeta uspomene o ovoj posjeti nije ‘kačio’ na svojim zvaničnim profilima društvenih mreža Instagram i Facebook, baš kao ni njegova supruga Jelena.
Ovo nisu grobnice, već energetske mašine
Park Ravne 2 nikao je na 100.000 kvadratnih metara zapuštenog močvarnog zemljišta koje je Semir Osmanagić kupio i pretvorio u, kako kaže, najljepši park na jugu Europe. Tu je niz umjetničkih i kamenih instalacija, vodenih fontana, kamenih krugova, lavirinata. Jedna od istalacija je vodena staza za masažu stopala, dugačka 25 metara. Stavili su kamečiće, oblutke, pustili vodu da žubori preko njih…
I baš s tog mjesta nedavno je potekla fotografija Novaka Đokovića kako opušten, podvrnutih pantalona, hoda bos, u hladnom oktobarskom danu.
Piramide Mjeseca i Zmaja
“Ma kakav ritual! Bila je to samo jedna lijepa zdravstvena vježba: Prije neki dan, kada je Novak bio ovdje, skinuli smo obuću i hodali smo bosi po tim kamenčićima i hladnoj vodi, a kada imate bose noge, kamen i vodu, to je recept za dobru cirkulaciju, a to znači za bolje zdravlje. Pošli smo prvo tom stazom, a zatim preko trave i jedan foto-reporter nas je uslikao. To je postalo nešto senzacionalno, svi se pitaju šta radi Novak bos na tri stepena Celzijusa u parku Ravne 2. Eto nije bio ama baš nikakav rutal”, otkriva za naš list Semir Osmanagić, ali ne krije da mu imponuje pažnja i interesovanje najboljeg tenisera svijeta za ono što on radi.
Tako dodaje da ima odjeka to što Novak posjećuje malo Visoko, mjesto u srcu Bosne. Pitamo ga da li je Đoković dolazio na njegov poziv ili je ovu oazu za meditacijom otkrio sam.
“Jedna od svrha energije piramida jeste zaštita onog što nam je najdragocjenije, a to je naše zdravlje. Novak već dugi niz godina, prem anjegovim riječima, prati naš rad u Visokom. Ovo je najaktivnija arheološka lokacija na svijetu, a u našem projektu nema tajni. Različitim istraživanjima smo dokazali da piramide nisu grobnice, veš energetske mašine”, tvrdi Semir.

Onda nabraja: U srcu Bosne i Balkana imamo dolinu piramida koja se sastoji od pet objekata: bosanske piramide Sunca, Mjeseca, Zmaja, Zemlje i Ljubavi. Predano objašnjava kako je na vrhu piramide Sunca izmjereno postojanje energetskog zraka frekvencije od 28 kiloherca, koji idu ka nebu i da je riječ o takozvanim Teslinim skalarnim talasima…
Kao najljepši kutak u Visokom, kao najatraktivniju lokaciju izdvaja piramidu Sunca, za koju tvrdi da je najveća i nastarija na svijetu. Ispod zemlje, na metar i po dubine, kaže, našli su najstarije betonske blokove.
“Bosanske piramide otkrio sam u proljeće 2005. godine, a tada sam živio u Americi, u kojoj sam proveo 25 godina. Moja doktorska disertacija je o piramidama Maja u centralnoj Americi, ali istraživao sam sve piramide na svijetu i zaključio da je sve što nas uče o njima pogrešno, one nisu građene samo u Egiptu i Meksiku, već na svih šest kontinenata”, kaže naš sagovornik.
Druga lokacija koja najviše zanima posjetioce jesu praistorijski, podzemni tuneli Ravne.
“Očistili smo dva kilometra i dvije stotine metara tih podzemnih tunela koji su dugački desetinama kilometara i korona nas nije omela, čak naprotiv!. Dolaze posjetioci jer je u tunelima visoka koncentracija negativnih jona koji uništavaju mikroorganizme, pa i viruse”, objašnjava naš sagovornik i kao treću najljepšu lokaciju navodi već pomenuti park Ravne 2.
Dobar marketing
Pošto je oktrio gdje je studirao i proučavao drevne civilizacije, pitamo ga gdje je sticao marketinško znanje, jer je jjasno da mu ni znanja iz ove oblasti ne manjka.
“U ovom životu imam dvije karijere: završio sam i Ekonomski i Fakultet političkih nauka, a i pola trećeg fakulteta, sociologije… Napisao sam 18 knjiga koje se besplatno mogu pročitati na internetu, često dajem intervjue, držim predavanja širom svijeta. Ono što izaziva kontroverze o ovom mjestu jeste starost, jer tvrdim da piramide datiraju iz vremena oko 30.000 godina i za to imam dokaze”, odgovara.

Kako izlazi na kraj s “nevjernim Tomama”, onima koji ne vjeruju u ovu priču?
“Vrlo lako, jer ono čime se bavim je nauka i sve argumentujemo: radimo laboratorijske analize, radikarbonska datiranja, energetska mjerenja… Sve se to da provjeriti, dok oni koji me napadaju govoreći da sam lažov, šarlatan i prevarant, to rade na čičnoj osnovi, bez kontraargumenata. Niko nije osporio mjerenja energije, niti doveo u pitanje uzorke betona”, kaže Osmanagić”.
Na trening, pa u Vinču
Semir Osmanagić protekle sedmice je boravio u Beogradu u uzvratnoj posjeti Noletu. Prvo je gledao trening najboljeg tenisera svijeta, uživajući poslije u ponovnom susretu.
“Pa tako to rade prijatelji”, odgovorio nam je na pitanje šta ga dovodi u Beograd i Srbiju.
Sutradan je obilazio naše čuveno arheološke nalazište Lepenski vir, mjereći energiju tog mjesta, koje svjedoči o jednoj od najstarijih dunavskih civilizacija. Dan kasnije obišao je Vinču.
Izvor:visoko.co.ba
Prvo spominjanje kraljevskog grada “Visoki” – Najstarijeg sjedišta Bosanskog kraljevstva
Stari grad Visoki je bio poznati srednjovjekovni grad i tvrđava koji je nastao tokom 14. vijeka na brdu Visočici. U njegovom podnožju, te ujedno podnožju Visočice se danas nalazi grad Visoko.
1. septembra 1355. godine, u povelji mladog bana Tvrtka I. Kotromanića pod nazivom “in castro nosto Visoka vocatum” desilo se prvo spominjanje Starog grada Visokog koji je bio sjedište visokog feudalca sa titulom velikog kneza bosanskog.
Visočka dolina sa starim gradom Visokim, Podvisokim, Milama i Moštrima bila je rano središte Bosanske banovine, a kasnije i kraljevstva.
Stari grad Visoki je smješten na vrhu brda Visočica, na oko 300 m iznad doline gdje se razvio sam grad Visoko. Smješten je na istaknutom mjestu sa izvrsnim pregledom na čitavu okolinu. Prilaz se nalazi na jugozapadnoj strani, sa ravni koja je 60 metara niže, a podgrađe tvrđave i grada se zvalo Podvisoki.

ako historijski važan, stari grad Visoki nije bio velikih dimenzija, dužine oko 60 m i širine oko 25 m imao je dvije kule koje su ga štitile po cijeloj dužini. Unutar samog grada postoji nekoliko tragova zgrada. Debljina zida je oko 2 m, a uglavnom je građen od pločastog vapnenca lokalnog porijekla koji su grubo otesani, dok je jamski pijesak za mješavinu nejednake čvrstine i dosta grub. Oko cijelog grada je iskopan jarak dubine oko 4 m, a širine oko 8 do 10 m.
Primarna funkcija starog grada Visoki je bila ona odbrambena, ali također je to bilo mjesto odakle su bosanski vladari pisali mnoge povelje i dokumente, a zadnja napisana je bila ona iz 1436. kada je knez Tvrtko Borovinić izdao isprave na Visokom.
Iako devastiran i napušten odavno, dokazi na kojima se temelji historija starog grada Visoki i ostalih mjesta u visočkoj dolini su pronađeni tokom 1950-ih, 1970-ih i 1980-ih godina sa arheološkim iskopavanjima i nalazima. Đoko Mazalić je 1953. godine dao detaljan opis ruševina koji je do danas nezamjenjiv izvor kada se spominje stari grad Visoki. Osmanlijskim osvajanjem Bosne grad biva napušten prije 1503.
Danas je Stari grad Visoki nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Izvor:vipromo.ba